Zthing.com - web site koji vanzemaljci rade za Zemljane
Iza ovog web sajta stoje ljudi koji tvrde kako su zapravo vanzemaljci koji su se spustili na našu dragu Zemlju pre pet godina. Programeri pod njihovom kontrolom sedmično naprave po jedan smešan i zabavan download namenjen Zemljanima koji svoje dane (takođe i noći) provode uz kompjutere. Duhovitostima nema kraja, a njihova cinična ruka dodiruje i najpikantnije teme i institucije poput Bele kuće ili se izruguju tinejdžerskim zvezdama poput Britney Spears. Pored ovog zabavnog sajta na indexu linka dana pronaći ćete celo more linkova za sajtove koji će vam sigurno osvežiti dane. Zthing.com
Uskoro privatna raketa u svemiru
LONDON - ( Beta-Rojters)
Ričard Braun, čovek koji je prošle godine postao najbrži čovek na dva točka,
vozeći svoj motor na raketni pogon, najavio je da planira da bude i prvi čovek
koji će lansirti privatnu raketu bez ljudske posade u svemir.
Braun (34) planira da, ukoliko pronađe sponzora, sledećeg septembra lansira
svoju prvu raketu 125 milja, oko 200 km, u svemir, sa svoje lansirne rampe u
Australiji. On time planira da obori dosadašnji amaterski rekord od 53 milje,
86 km, koji od 1996. godine drži američko istraživačko društvo
"Reaction research society".
Twin Rovers vozila imaju specifičan zadatak da ispitaju zemljište na Marsu gde je moguće da postoje zalihe vode. Vozila će biti na površini Marsa 2004. godine, kažu odgovorni u NASA-i. U agenciji su rekli i to da će lansiranje izvesti iz u dva puta u toku 2003. godine. Dok naučnici izaberu mesto na planeti gde će se spustiti nosač i vozila, a da pri tome bude najbezbednije za letilicu. " Vraćamo se osvajanju Marsa, ovoga puta sa blizancima, Twin Rovers", kaže Scott Hubbard, direktor Programa Mars za NASA-u u Vašingtonu. " Imati dva rovera koji će biti voženi po komplikovanim terenima na Marsu, u isto vreme, koji će snimati predele, obilaziti brda i uzvišenja na Marsu, je pravi poduhvat i neverovatna ideja", kaže Edward Weiler, saradnik administrator u NASA-i.
Poruka za vaše potomke 52001. godine?
Francuska organizacija KEO, priprema se za lansiranje svog satelita KEO 2001, u kojem će se nalaziti CD-ovi koji će imati informacije o našem životu, namenjenim našim dalekim potomcima. Kruženje u orbiti na visini od 1400 kilometara, traja će punih 50 000 godina, nakon čega će satelit 52 001 godine, CD-e lansirati na Zemlju. Sakupljanje poruka još uvek traje, tako da su do sada stigle iz više od 120 zemalja, napisani originalnim jezicima. Poruke se mogu slati e-mailom ili običnom poštom, a jedini uslov je da ne prelaze 6000 slovnih znakova.
Pronađena
voda na najvećem Jupiterovom satelitu
18. decembar 2000.
Naučnici kažu da su pronašli dokaze postojanja vode,
ključnog sastojka života na Ganimedi, najvećem Jupiterovom
satelitu, nešto većem od Marsa. Istraživanje, sprovedeno magnetskim
očitavanjem sa sonde Galilej, pokazalo je kako je ispod zamrznute
površine Ganimeda ogromno telo slane vode u tečnom obliku.
Odabrano
mesto za spuštanje na Mars 22. decembar 2000.
Britanski svemirski brod bez putnika Beagle 2 spustiće se na Mars na
Isidis Planitia, ravan između bivših brda i ravnica na severu, odlučili
su naučnici. To je područje na kojem bi se eventualno mogli
pronaći dokazi o postojanju života na Marsu zato što je na tom
mestu nekada bilo veliko jezero ili more. Beagle 2 se spušta 2003. godine
radi testiranja atmosfere na Marsu i bušenja kamenja.
Kako će astronauti
proslaviti Božić u orbiti 25.
decembar 2000.
Posada Međunarodne svemirske stanice provešće neuobičajen
Božić na 400 kilometara iznad Zemlje, gde će američki
astronaut Bill Shepard i Rusi Jurij Gidzenko i Sergej Krikalev nakon dva
meseca boravka u svemiru imati slobodan dan. Rusi, nažalost, neće moći
slaviti na uobičajen način, jer proslava Božića i Nove
godine nije bila planirana prilikom pakovanja osnovnih namirnica, pa tako
neće biti vodke, a ni šampanjaca kojeg je inače nemoguće
piti u uslovima nulte gravitacije iz tehničkih razloga. Na božićnom
meniju astronauta biće dehidrirana ćurka.
Lansiran balon za detektovanje
radijacije iz doba nastanka svemira 13.
januar 2001.
Sa severa Švedske pušten je balon veličine fudbalskog igrališta
koji će se popeti na visinu od 40 000 metara iznad Zemlje gde će
osetljivi senzori ugrađeni u njega ispitati ostatke radijacije iz
doba Velikog praska, odnosno od pre 13 milijardi godina. Balon se na
zemlju vraća za četiri dana i spušta se na mekani sneg pored
Urala u Rusiji.
Dva,
a ne jedan asteroid, uništili život na Zemlji 23.
februar 2001.
Asteroid ili kometa koja je pala na Zemlju pre 250 miliona godina napravio
je još veću štetu nego onaj koji je pao pre 65 miliona godina i
pobio dinosauruse, odnosno dva, a ne jedan asteroid kako se dosad mislilo,
odigrali su ključne uloge u istoriji Zemlje, kažu naučnici.
Prvi je asteroid bio širok 6 do 12 kilometara, a izazvao je vulkanske
erupcije i podigao prašinu koja je zavila Zemlju u vekove mraka i hladnoće.
Ovaj je asteroid pobio 90% svih morskih i 70% kopnenih živih bića.
Ali, da ne bude sve crno, stručnjaci smatraju da su ovi asteroidi
odigrali i pozitivnu ulogu u stvaranju života na Zemlji jer da ovim
kasnijim nisu uništeni dinosauri verovatno se nikad na Zemlji ne bi
pojavio čovek.
Američka
kompanija prodavala karte za gledanje pada stanice Mir (24. februar
2001.)
Za 6500 dolara mogla se kupiti karta za avion iz kojeg se gledalo
padanje ruske svemirske stanice Mir na Zemlju. Američka kompanija Mirreentry.com
dovela je otprilike 120 putnika avionom iz kojeg su gledali iskru na nebu kad
je Mir ulazio u Zemljinu atmosferu i zatim
padao u Tihi okean.
Život
je na Zemlju mogao doći na kometama (7. april 2001.)
Naučnici s Berkleya izveli su simulaciju udara komete velike brzine u
Zemlju koja je pokazala da bi organski molekuli, koje su se mogli nalaziti
na jednoj takvoj kometi pre nekoliko miliona godina, preživeli udarac.
Ovi rezultati pokazuju da je "sirovina" za život mogla doći
iz svemira.
Astronomi
pronašli 11 novih planeta (7. april 2001.)
Međunarodni tim astronoma otkrio je 11 novih planeta, čime je
broj planeta van sunčevog sistema porastao na 63. Jedna od otkrivenih
planeta nalazi se blizu zvezde slične Suncu, u orbiti sličnoj
Zemljinoj, a nalazi se zoni u kojoj bi moglo biti uslova za život. Jedna
druga planeta otkrivena je u sistemu koji ima čak tri zvezde, pa zato
i puno svetlosti.
NASA-in stručnjak Dr Paul Spudis izjavio je kako bi se čovek mogao vratiti na Mesec do 2007. godine i izgraditi tamo stalnu bazu koja bi koštala upola manje od Međunarodne svemirske stanice. Stalna baza na Mesecu dala bi nove mogućnosti u njegovom istraživanju. Cena ovog projekta iznosila bi 50 milijardi dolara.
Oni su teleskopom istraživali nebo izned Antarktika i izmerili su oscilacije radijacije niskih talasa pa su "pokupili" zvuk za koji smatraju da je odjek Velikog praska koji se dogodio pre 12-14 milijardi godina.
Astronomi su pronašli dokaze kako zvezde nalik našem Suncu "gutaju" planete iz svoje orbite. Na Institutu za Astrofiziku sa Kanarskih ostrva pronašli su zvezdu (prozaičnog imena HD82943) vrlo sličnu našem Suncu i nama relativno blizu (78 svetlosnih godina) u čijoj je atmosferi bilo litijuma 6. Ovog izotopa ne bi smelo biti u atmosferi zvezde jer je uništen u ranom stadijumu njenog razvoja, ali taj izotop ostaje netaknut na planetama.
Nakon niza eksperimenata otpočetih 1964. a nastavljenih pre deset godina u Švajcarskoj i SAD-u, fizičari su otkrili zašto svemir nije nestao posle Velikog praska, odnosno dosad nije bilo objašnjeno zašto materija svemira nije "poništena" sa antimaterijom. Oni su otkrili kako je materije bilo za mrvicu više nego antimaterije. Ovim otkrićem se približavamo i objašnjenu nastanka svemira.