vesti
19. septembar 2005.

NEDELJNE VESTI

DEEP IMPACT
Istraživači su koji su analizirali informacije dobijene sa tri velika teleskopa na Havajima, došli su do zaključka da je prilikom udara sonde letelice Deep Impact u površinu komete izbačen materijal koji bi napunio čak 50 kamiona. Kometa ispod svoje površine sadrži mešavinu silikata, vode i organskih jedinjena, što je veoma slično sa materijalom kometa koje se nalaze u Ortovom oblaku. Za komete u ovom oblaku se smatra da su dobro očuvani fosili u spoljašnjem delu Sunčevog sistema koje su se veoma malo promenile od svog nastanka.

CRNA RUPA BEZ GALAKSIJE
Teleskop Habl je otkrio supermasivnu crnu rupu bez okružujuće galaksije. Po pravilu masivne crne rupe se nalaze u sastavu glaksije, tako da je ovo veoma neobično otkriće. Po jednoj teoriji galaksija oko crne rupe je "skinuta" tokom sudara sa drugom galaksijom. Druga mogućnost je da je crna rupa okružena velikom količinom materijala odnosno crne materije koju teleskop Habl ne može da detektuje.

MARS EXPRESS
Instrument Planetary Fourier Spectrometer (PFS) koji se nalazi na letelici Evropske svemirske agencije "Mars Express", je prestao sa radom još pre nekoliko meseci i ESA sad želi da zna zašto. PFS instrument je besprekorno radio dve godine, tokom kojih je pronašao metan u atmosferi Marsa. Vibracije na letelici bi mogle biti uzrok kvara ovog instrumeta, to još nije pouzdano utvrđeno. Letelica inače ima još šest drugih instrumenata koji odlično rade.

PROGRESS 19
Teretna letelica bez ljudske posade Progress, je pristala uz dok Mešunarodne svemirske stanice (ISS), dopremivši zalihe za posadu stanice. Zalihe uključuju vodu, hranu, kiseonik, vazduh, odeću i eksperimentalnu opremu. Na ISS su takođe dopremljeni rezervni delovi za ruski odstranjivač ugljen-dioksida Vozdukh i za  generator kiseonika Electron. Astronauti će sledeće nedelje pokušati da poprpave Electron i dovedu ga u operativno stanje.

vesti
22. avgust 2005.

NEDELJNE VESTI

SN 1987A
Jedna od najpoznatijih supernova u skorijoj prošlosti je SN 1987A, koja je eksplodirala u Velikom Magelanovom Oblaku. Pre eksplozije, zvezda je proizvela strahovit zvezdani vetar koji je izdubio veliki mehur u okružujućem hladnom gasu. Kada je postala supernova udarni talas je krenuo u svemir i astronomi su sa nestrpljenjem očekivali trenutak kada će on da udari u ivicu ovog mehura. Novi snimci načinjeni Nasinim Chandra X-Ray teleskopom prikazuju da je do sudara sudara. Udar talasa je dočekan mnogo gušćim gasom koji su deponovali vetrovi dok je zvezda jos bila supercrveni džin. Sam udar je doveo do drastičnog povećanja X-radijacije, na šta ukazuju skorije informacije sa Hubble i Chandra teleskopa.

NOVI REKORD BORAVKA U SVEMIRU
Kosmonaut Sergei Krikalev će u utorak postaviti novi rekord u dužini boravka u svemiru. Trenutno kao član posade na ISS, Krikalev će prestići stari rekord koji drži Sergei Avdeyev, koji iznosi 748 dana u orbiti. Krikalev ima iza sebe dva duga boravka na svemirskoj sanici MIR, dva leta na šatlu, i dva boravka na ISS. Ovaj kosmonaut se nalazio na stanici MIR kada je došlo do kolapsa Sovjetskog Saveza, prvi je Ruski kosmonaut koji je leteo na šatlu i bio je član prve posade na ISS.

RANO SUNCE
Nova istraživanja naučnika sa Univerziteta u Kaliforniji sugerišu da je oblak gasa i prašine od kojeg je eventualno nastalo Sunce bio već vreo i sjajan. Ultraljubičasta radijacija iz ovog proto-Sunca je imala velikog udela u hemijskom oblikovanju ranog Sunčevog Sistema, uključujući i mnoga organska jedinjenja od kojih je nastao život na Zemlji. Naučnici su ovo otkrili našavši dokaze visoko-energetskog solarnog vetra u prastarim meteoritima.

ANTI-URAGANI NA SATURNU
Ovaj snimak Saturna prikazuje kako planeta ima ogromne uragane koji se okreću unatrag kroz njenu atmosferu. Na Zemlji, uragani na južnoj Hemisferi se okreču u pravcu kazaljki na satu, dok se Saturnovi anti-uragani okreću u suprotnom pravcu od kazaljki na satu. Ova vrsta oluja je veoma česta na velikim planetama. Snimak je načinila Cassini letelica sa udaljenosti od 2,4 miliona kilometara.

VELIČINA GALAKSIJA
Galaksije su u stvari mnogo veće nego što se vide u većini teleskopa. Astronomi koji su radili na opservatoriji Gemini su pronašli zvezde koje pripadaju galaksiji NGC 300 na dva puta većem radijusu od prethodne procene. Ove stare, blede zvezde koje su briljantno sijale pre nekoliko milijardi godina, sada se mogu videti veoma snažnim teleskopom. I ako je NGC 300 najverovatnije dva puta veća od prethodne procene, naš Mlečni Put bi se mogao povećati na veličinu od skoro 200.000 svetlosnih godina.

27. jun 2005.

PLANETE
Astronomi sa Harvard-Smithsonian centra za astrofiziku su otkrili masivnu planetarnu zonu koja se formira oko zvezdanog sistema TW Hydrae. Proučavajući ovaj veliki disk materijala u radio spektru, uz pomoć NSF "Very Large Array" radio teleskopa, naučnici su otkrili da se stenje i kamenčići prostiru najmanje 1,6 milijardi kilometara ka spoljašnjosti. Ovi komadi stenja i kamenčića će se polako približivati i konačno formirati sve veće i veće planete tokom miliona godina. Ovo je prvi put da su astronomi videli ovu srednju etapu nakon prašine a pre planeta.

"NEW HORIZON" SE SPREMA KA PLUTONU
"NEW HORIZON" je misija ka Plutonu, prva misija ka "novoj" planeti još od Voyagera od pre 30 godina. Ako sve bude išlo po planu prva misija ka najudaljenijoj planeti Sunčevog sistema će biti lansirana početkom 2006. godine, i pružiće nam detaljan pogled na PLuton i njegovog pratioca Charon, kao i na Kajperov pojas, kompletirajuci NASA-inu posetu svim planetama Sunčevog sistema.

Misija "New Horizon" će proučavati površinu Plutona i Charona, atmosferu planete i pratioca i vršiti slične eksperimente na nekim objektima Kajperovog pojasa. Letelica je trenutno na ispitivanjima u Goddard Soace Flight centru. I pored testiranja još uvek ostaje da se odobri upotreba pogonskog sistema za letelicu. "Radioisotope Thermoelectric Generator (RTG)" gde se toplota oslobođena raspadom radioaktivnih materijala pretvara u energiju je pogon potreban za misiju daleko od Sunca, gde solarna energija nije opcija. Ovaj pogon još uvek treba da bude odobren i od NASA-e i od američke administracije.

KREIRANA NOVA FORMA MATERIJE
Fizičari MIT-a su uspešno kreirali novu formu materije u svojim laboratorijama - gas koji ima superprotočnost pri visokim temperaturama. Superprotočni gasovi koji mogu prolaziti bez otpora su prevljeni i ranije, ali samo pri veoma niskim telmperaturama, malo iznad apsolutne nule. Materija kao ova bi mogla da postoji u najekstrimnijim mestima svemira, kao u centrima crnih rupa, neutronskim zvezdama ili u ranim fazama Velikog Praska.

FOMALHAUT DISK
Habl teleskop je načinio detaljan snimak uzanog, prašinastog diska oko obližnje zvezde, Fomalhaut. Iako planetu ne mogu da vide direktno, naučnici smatraju da se ona nalazi u prstenu koji svojom gravitacijom održava. Po tvrdnjama naučnika, oblik i pozicija prstena ne bi postojala bez planete. Ovo je do sada najdetaljniji snimak u vidljivoj svetlosti prstena oko zvezde.

OTKRIVEN PRIRODNI UBRZAVAČ ČESTICA
Astronomi su otkrili binarni sistem koji sačinjavaju plavi džin i pulsar koji radi kao prirodni ubrzavač čestica, podizući nivo energije fotona do nekih od najviših energija. Do otkrića naučni su došli tokom osmatranja periodičnog prolaska pulsara kroz disk materijala izbačenog sa plavog džina koji se okreće velikom brzinom. Svaki put kada pulsar prođe kroz materijal, njegovo jako maghetno polje se sudara sa izbačenim materijalom ubrzavajući fotone iz vidljive svetlosti ka rasponu gama zraka koji se izbacuju ka svim pravcima. Nešto od ove radijacije se sudara sa našom atmosferom što je i razlog zasto ova radijacija moze biti detektovana i na Zemlji.

COSMOS 1
Prototip solarnih jedra "Cosmos 1" koje je "Planetary Society" lansirala sa ruske podmornice je nestao. Za sada stižu različiti izveštaji, od ruskih koji tvrde da je "Volna" raketa eksplodirala usled kvara 83 sekunde nakon lansiranja, do američkih izveštaja koji su pratili lansiranje solarnih jedra i koji tvrde da su jedra detektovana nekoliko puta u orbiti.

5. jun 2005.

SATURN I PRSTENOVI
Letelica Cassini je načinila ovaj predivan snimak Saturna, 26. aprila. Letelica se tada nalazila 2,3 miliona kilometara udaljena od Saturna. Na fotografiji se vide A, B i C prstenovi i njihova senka na atmosferi planete.

NOVE MISIJE
NASA je objavila da započinje pripreme za dve nove misije, jedne prema Marsu i jedne prema Jupiteru. "Mars Phoenix", lender, se priprema za lansiranje prema Marsu tokom avgusta 2007. godine. Predviđeno je da lender u severnim područjima Marsa traga za znacima prošlog ili sadašnjeg života na planeti. Nova misija prema Jupiteru nazvana "Juno" će biti lansirana najranije 2010. godine. "Juno" je druga misija iz programa Nase i nazvana je "New Frontiers" (prva je "New Horizons" misija prema Plutonu). "Juno" bi trebalo orbitira oko Jupitera u sa zadakom da identifikuje ledeno-stenovito jezgro planete, da otkrije kolike su količine vode i amonijaka prisutne u atmosferi i da proučava vetrove i magnetno polje planete.

DEEP IMPACT
Svemirske i zemaljske opservatorije se uveliko pripremaju sa osmatranje udara sonde Deep Impact u kometu Tempel 1 4. jula ove godine. S obzirom da će sonda udariti u kometu velikom brzinom teleskopi moraju da budu pažljivo kalibrisani kako bi tačno zabeležili taj događaj. Do datuma udara, teleskopi kao Habl i Spitzer će precizno izmeriti oblik i veličinu komete da bi naučnici dobili
najkvalitetnije informacije.

OBLIK ZVEZDA
Što zvezda brže rotira ima sve spljošteniji oblik, menjajući se od kugle u oblik jajeta. Kako su zvezde tačke svetlosti na nebu, veoma je teško otkriti njihov oblik. Naučnici sada koriste gravitaciono sočivo za dobijanje predstave o obliku zvezde. Ovaj metod se zasniva na savijanju svetlosti udaljene zvezde pod uticajem gravitacije nekog masivnog, bližeg tela. U nedavnom događaju tokom koga je bliža zvezda eklipsirala udaljeniju zvezdu, astronomi su bili u mogućnosti da otkriju da udaljena zvezda ima blago izdužen oblik. Ovo je veoma impresivno s obzirom da je zvezda udaljena 16.000 svetlosnih
godina.

FOTON-M
Letelica "Foton-M" bez ljudske posade je lansirana ruskom raketom Sojuz sa kosmodroma Baikonur. Ova je specijalni istraživački satelit Evropske Svemirske Agencije, koji je opremljen za 39 različitih eksperimenata. Letelica će ostati u orbiti 16 dana pre nego što vrati rezultate eksperimenata nazad na Zemlju. Kapsula i vremenski osetljivi eksperimenti će ubrzo nakon prizemljenja biti odneseni istraživačima u Evropu.

ANDROMEDA
Astronomi iz Amerike i Francuske su izradili mapu kretanja zvezda na spoljnim delovima Andromedine galaksije (M31) i tako otkrili da su ove zvezde zapravo delovi glavnog diska galaksije. Ovo znači da je sama galaksija tri puta veća nego što se prethodno mislilo i da joj je prečnik čak 220.000 svetlosnih godina. Prethodno se smatralo da su ove zvezde deo oreola koji okružuje ovu galaksiju, ali da nisu deo njenog diska. Ovo nije otkriveno do sada zato što merenje kretanja ovih zvezda zahteva veoma precizna osmatranja.

BELI PATULJCI
Osmatranje teleskopom X zraka Čandra je dovelo do otkrića dve zvezde, bela patuljka, koje orbitiraju jedna oko druge ogromnom brzinom na udaljenosti od svega 80.000 km. Brzina kojom orbitiraju se smanjuje za 1,2 milisekunde svake godine, što znači da će se zvezde sudariti. Ono što je važno u vezi ovog otkrića je da zvezde najverovatnije kreiraju gravitacione talase, što je predvideo Ajnštajn. Ovi gravitacioni talasi bi trebalo da se  povećavaju sa približavanjem zvezda jedna drugoj.

vesti
30. maj 2005.

GAMA ZRACI
Međunarodni tim naučnika je pronašao dokaze da određene vrste eksplozija gama zraka supernovih zvezda tipa 1C (hipernove), mogu biti prouzrokovane kada zvezda od ugljenika i kiseonika kolapsira u crnu rupu. Supernove tipa 1C nastaju kada masivna zvezda odbaci svoje spoljne slojeve vodonika i helijuma, ili ih izgubi usled privlačnog dejstva binarnog pratioca. Tokom kolapsiranja, materijal se izbacuje putem jakih mlazeva. Tim astronoma je bio u mogućnosti da ovo potvrdi analizirajući nedavnu ekploziju hipernove, koja je inače u potpunosti potvrdila njihova predviđanja.

TAMNI DELOVI NA MESECU
Misterija tamnih područja Meseca je rešena tek spuštanjem astronauta na ovaj satelit. Tada je utvrđeno da su prastari udarni krateri ispunjeni lavom 700 miliona godina nakon formiranja Zemlje i Meseca. Naučnici sada smatraju da je ovo kasno bombardovanje moglo nastati tokom vremena kada su velike gasovite planete solarnog sistema menjale orbite, Jupiter, pomerajući se ka unutrašnjosti sistema, Saturn, Uran i Neptun udaljevajući se od Sunca. Gravitacioni nuz-efekat ovog mešanja je rezultirao slanjem "kiše" manjih objekata koji su padali po površini Meseca i ostalih planeta Sunčevog sistema.

MISTERIOZNO MESTO NA TITANU
Letelica Cassini je otkrila neuobičajeno mesto na Titanu za koje astronomi još uvek nemaju objašnjenja. Region širine 483 km se može videti u vidljivoj svetlosti i infracrvenom zračenju. Ovo mesto je moglo nastati usled pada asteroida, usled vulkanizma ili usled neke vrste atmosferskog procesa. Takođe je moguće da se radi o krateru koji zadržava oblake ili o nekom nepoznatom materijalu na površini satelita. Cassini će ponovo posetiti Titan tokom noći jula sledeće godine, kada će osmotriti ovo mesto u infracrvenom spekru da bi se utvrdila temperatura ovog mesta.

SATURN I X ZRAČENJE SA SUNCA
Na osnovu novih osmatranja teleskopa X zraka Čandra Saturn bi mogao biti upotrebljen kao ogledalo za otkrivanje velikih X bljeskovi na daljoj strani Sunca. Čandra je osmatrao Saturn pre i tokom bljeska na Suncu i tada su se jasno uočavale refleksije X zraka. Slična situacija je uočena i na Jupiteru, tako da naučnici mogu da koriste obe planete kao udaljene i osetljive instrumente za praćenje događaja na suprotnoj strani Sunca.

OPPORTUNITY
Nasin rover Opportunity još uvek pokušava da se oslobodi iz peska u koji se zaglavio pre nekoliko nedelja. Još od prvih pokušaja oslobađanja zaglavljenog točka, rover se pomerio svega 30 cm. Međutim naučnici smatraju da je samo pitanje trenutka kada će rover naći oslonac na solidnijoj podlozi i izvući se iz peska. Čim se rover oslobodi, okrenuće se i analizirati peščani nanos u koji se zaglavio kako bi pokušao da odgonetne zašto je ovaj nanos u poređenju sa drugima preko kojih je rover bez problema prešao, toliko "lepljiv" da je rover zapao u nepreiliku tokom prelaska preko njega.

SOLARNI BLJESAK
Jedan od najjačih solarnih bljeskova u proteklih 50 godina, koji se dogodio proteklog januara, još uvek uznemirava naučnike i remeti teorije svemirskog vremena. Još jedan interesantan aspekt ovog bljeska je brzina kojom je proputovao kroz Sunčev sistem. Normalno, protonima iz bljeska treba nekoliko časova da stignu do Zemlje, dok su prve čestice iz ovog bljeska stigle do Zemlje u roku od svega 15 minuta. Ovo bi moglo da ima dalji uticaja na buduće upozorenje o svemirskom vremenu i sklanjanju astronauta na sigurno od njegovog uticaja.

vesti
15. maj 2005.
  
POVRŠINA TITANA
ESA je objavila mozaik načinjen od snimaka površine Titana i područje gde je sonda  Huygens sletela. Koristeći specijalnu tehniku projekcije snimaka, Descent Imager Spectral Radiometer (DISR), tim je načinio prvi kompletan stereografski mozaik, kombinujući seriju snimaka koje je sonda načinila sa visine od 20 km rotirajući na svojoj osovini. Tim je takođe načinio i specijalnu projekciju, koja prikazuje površinu kao potpuno ravnu. Ovu vrstu projekcije koriste navigatori i avijatičari na svojim mapama koje služe za brzo izračunavanje najkraće udaljenosti između dve tačke iako postoji mnogo distorzije na ivičnim delovima ovih mapa. Na stereografskom snimku, sjajan deo koji se vidi na gornjem, severnom i zapadnom delu snimka je viši u odnosu na ostatak terena. Tamne linije koje se protežu ovim sjajnim delom izgledaju kao odvodni kanali. Ovi kanali se protežu do dela koji izgleda kao linija obale sa rečnim ušćima i peščanim nanosima oko koje se uočavaju mnogi veliki kanali. Trenutno objašnjenje ovih linija je da su one načinjene protokom tečnog metana. Sjajni obrisi severoistočno i istočno na snimku izgledaju kao grebeni od leda koji su možda malo više izdignuti od ravnice u okruženju. Sjajni i tamni predeli na jugu još uvek predstavljaju zagonetku za naučnike.

OSLOBAĐANJE ZAGLAVLJENOG ROVERA
Nasini inžinjeri testiraju i isprobavaju strategije koje bi mogle pomoći oslobađanju zaglavljenog "Oportunity" rovera. Za testove inžinjeri koriste repliku rovera eksperimentišući sa mešavinom za koju veruju da je slična sastavu peska u dini na Marsu gde se rover zaglavio. Rover se zaglavio još 26-og aprila i od tada se ne pomera, čekajući na inžinjere da nađu najbolji način za oslobađanje. Očekuje se da će inžinjeri pokušati da oslobode rover ove nedelje.

ATMOSFERA TITANA
Atmosfera Titana je mnogo prijateljskija nego što smo mislili - rezultat je proučavanja informacija koje je poslala letelica Cassini. Gusta atmosfera je bogata organskim jedinjenjima, što je slično stanju u atmosferi Zemlje u njenoj ranoj istoriji. Naučnici su takođe pronašli vrtloge ili kovitlace iznad Titanovog severnog pola, što je opet veoma slično situaciji na Zemlji koja je dovela do stvaranja ozonske rupe. Titan nema ozon, ali ovaj polarni kovitlac izdvaja gas tokom zime i može dovesti do komplikovane hemijske reakcije.

IAPETUS
Iapetus se razikuje od bilo kog drugog objekta u Sunčevom sistemu. Kao prvo ima dva lica: jedna strana je bela kao sneg, druga je tamna kao vulkansko stenje. Ali najčudnije je što Iapetus ima šav (kopču). Šav se nalazi tačno na ekvatoru i pružajući se polovinom planete i do visine od 20 km kao da je mesec bio prepolovljen tačno po sredini i zatim ponovo spojen zajedno. Planetarni naučnici smatraju da je šav vulkanskog porekla, dok Paulo Freire iz Arecibo opservatorije smatra da je šav kao i tamna hemisfera na kojoj se šav nalazi, rezultat sudara sa ivicom prastarog Saturnovog prstena, što je takođe dovelo i do promene orbite Iapetusa.

NAJMANJA CME NA SUNCU
Internacionalni tim naučnika je uočio najmanju CME (coronal mass ejection) ikada viđenu na površini Sunca. CME je veličine Zemlje što je veoma malo u poređenju sa ogromnim CME koje smo navikli da vidimo. Još neverovatnije je što su linije magnetnog polja u ovoj maloj CME, deset puta "uvrnutije" nego što je to slučaj sa velikim CME.

NOVA CRNA RUPA?
Eksplozija gama zraka koja je zabeležena u ponedeljak bi mogla biti ono što naučnici željno iščekuju već decenijama, rođenje nove crne rupe. GRB 0505059B je bila kratkotrajna eksplozija u trajanju od svega 50 milisekunde, što znači da bi mogla biti rezultat sudara dve neutronske zvezde, ili čak dve crne rupe. Nasina opservatorija Swift je zabeležila eksploziju i mesto odakle je došla, fokusirajući veliki teleskop minut kasnije od događaja.