2.
maj 2005.
MOST IZMEĐU ZVEZDA
Astronomi su i ranije pretpostavljali da je zvezda Mira AB binarni
zvezdani sistem belog patuljka i crvenog džina, međutim sada su, pomoću
teleskopa za X zrake Čandra, uspeli da vide i protok materijala koji se
sliva sa crvenog džina na belog patuljka. Ovaj materijal se zagreva dok se
u padu spiralno okreće oko belog patuljka i emituje X zrake. Mira AB je od
nas udaljena svega 450 svetlosnih godina, a njene komponente se nalaze na
međusobnom rastojanju od preko
10 milijardi kilometara što je otprilike kao dva rastojanja između Sunca i
Plutona.
NEUTRONSKE ZVEZDE
Astronomi su pomoću Njutnovog teleskopa za X zrake Evropske svemirske
agencije osmotrili "vrele" tačke koje rotiraju po površini tri obližnje
neutronske zvezde. Iako su ove neutronske zvezde udaljene stotinama
svetlosnih godina, astronomi su u stanju da izračunaju veličinu ovih
vrelih mesta u metrima. Neka mesta su veličine fudbalskog igrališta, dok
su druga veličine terena za golf. Ta vrela mesta su na neki način povezana
sa snažnim magnetnim poljem zvezda, ali je tačan mehanizam koji ih pokreće
još uvek misterija.
TITANOVA ATMOSFERA
Tokom nedavnog proletanja u blizini Titana Nasina letelica Cassini je
otkrila da su spoljni slojevi Titanove atmosfere puni ugljovodonika. Ovo
je iznenadilo naučnike jer su oni očekivali da, pri tako niskoj
temperaturi koja vlada na Titanu, sav ugljovodonik iz atmosfere padne, u
vidu kiše, na tlo. Umesto toga, neki uzajamni proces između mesečeve
atmosfere, Sunčeve svetlosti i Saturnovog magnetnog polja ih zadržava u
atmosferi.
OBLACI NA ENCELADUSU
Cassini letelica je otkrila neuobičajene oblake čestica oko Saturnovog
meseca, Enceladus. To bi mogle biti zalutale čestice sa Satrunovog
spoljnjeg E prstena, ili oblak prašine koji ranije nije bio uočen. Otkriće
je toliko interesantno da će inžinjeri promeniti visinu letelice prilikom
sledećeg prolaska pokraj meseca kako bi ovaj fenomen bolje izučili. Tokom
14-og jula, letelica će biti spuštena na samo 175 km iznad površine
meseca.
"DUST DEVILS"
Nasin rover "Spirit" je nedavno primetio "dust devil" (mali vrtlog ili
kovitlac koji stvara vetar) na površini Marsa. Istraživači se nadaju da će
uspeti da načine seriju fotografija ovih kovitlaca navigacionom kamerom na
roveru. Blizak prolazak kovitlaca pored rovera i njegovim snimanjem,
naučnici bi dobili bolju predstavu o vetrovima na Marsu.
vesti
25. april 2005.
SOLARNI VETAR
Nova osmatranja
SOHO opservatorije je otkrilo izvor Sunčevog solarnog vetra. Solarni vetar
je konstantni potok protona, alfa čestica, teških jona i elektrona sa Sunca.
Solarni vetar je viđen kako dalazi iz raznih delova Sunca, ali su naučnici
tek sada otkrili strukture magnetnog polja u
obliku levka koje donose materijal sa područja ispod površine Sunca,
izbacujući ih u svemir.
MESEČEVA PRAŠINA
Jedna od najvećih opasnosti za buduće astronaute koji će živeli na Mesecu je
prašina, koja se uvlači svuda i koja je opasna ako se udiše. Lunarna prašina
je slična kreču na Zemlji i može da izazove oštećenje pluća. Prašina na
Marsu je još opasnija zbog svoje karakteristike oksidiranja i mogućnosti da
sprži kožu na telu ako dođe sa njom u kontakt. Buduće misije moraju računati
sa kontrolom i sprečavanjem ulaska lunarne i marsove prašine u svemirske
letelice i baze gde će astronauti živeti. NASA već razmatra moguća rešenja.
POVRATAK ŠATLA
Kontrolori misije su odlučili da pomere lansiranje šatla za još jednu
nedelju i time omoguće tehničarima dodatno vreme da pripireme šatl Discovery
za let. Po
prvobitnom planu, šatl je trebalo da bude lansiran 15. maja, što je sada
odloženo za 22. maj. Jedan od razloga ovog
odlaganja je pružanje tehničarima više vremena da testiraju produžetak
robotizovane ruke "Canadarm", koji će omogućiti astronautima da istraže
moguća oštećenja na šatlu dok je ovaj u orbiti. Vremenski razmak lansiranja
se završava 3. juna i novo lansiranje se može planirati tek sredinom jula za
kada je planirano lansiranje šatla "Atlantis".
MLADA ZVEZDA
Japanski astronomi su uz pomoć Subaru teleskopa načinili detaljan snimak
gasa i prašine koji obavija veoma mladu zvezdu u M 17. Ovo okruženje se
produžuje u simetričan oblik koji podseca na leptira, a čija je veličina 150
veličina Sunčevog sistema.
Ilustracija:
http://www.astronomija.co.yu/ovogmeseca/vesti/2005/slike/mladazvezda.jpg
Ovaj snimak pruža uvid u proces protoka materijala u protoplanetarni disk
tokom ranog formiranja nove zvezde.
POJAS ASTEROIDA OKO DRUGE ZVEZDE
Teleskop "Spitzer" (NASA) je otkrio ogroman pojas asteroida u orbiti oko
jedne zvezde. Pojas sadrži 25 puta više materijala od asteroidnog pojasa u
Sunčevom sistemu. Kada bi ovako bogat pojas postojao u Sunčevom sistemu,
obasjao bi naše noćno nebo. Ako se ovo otkriće potvrdi, onda će ovo biti
prvi pojas asteroida pronađen u orbiti oko druge zvezde slične našem Suncu.
Druga mogućnost je da teleskop vidi kometu veličine Plutona koja dugo godina
orbitira oko zvezde ostavljajući sjajan trag od čestica.
Ilustracija:
http://www.astronomija.co.yu/ovogmeseca/vesti/2005/slike/pjasast.jpg
Zvezda koja nosi oznaku HD69830 se nalazi na udaljenosti od 41 svetlosne
godine od Sunca. Na fotografiji se vidi umetnički prikaz kako bi ovaj
asteroidni pojas svetleo u noći da se nalazi u Sunčevom sistemu u poređenju
sa "zodijačkom" svetlošću.
NIZAK NIVO KISEONIKA UBRZAO VELIKO IZUMIRANJE
Najveće masovno izumiranje u istoriji Zemlje se dogodilo pre oko 250 miliona
godina. Tokom tog "Velikog Umiranja", više od 90% života u morima i oko 75%
na kopnu je nestalo. Šta je prouzrokovalo izumiranje još uvek je tema za
debatu, ali istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu smatraju da je nizak
nivo kiseonika u atmosferi zasigurno pomogao ovu katastrofu. Nivo kiseonika
se smanjio do 12% (trenutno je 21%), što je disanje na nivou mora učinilo
jednakim kao i na visini od 5,3 kilometra.
OPPORTUNITY ROVER
NASA Opportunity rover je izgubio mogućnost okretanja i manevrisanja
prednjim desnim točkom što otežava posao kontrolorima misije pri upravljanju
i usmeravanje rovera po površini Marsa.
Problem se dogodio tokom okretanja rovera, kada se jedan od točkova zaglavio
pod malim uglom. Rover i dalje ima mogućnost pokretanja i osmatranja i
istraživanja, ali je precizno pomeranja veoma otežano.