oktobar 2004

MAG-BEAM
Istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu su dobili finansijsku donaciju od Nase za istraživanje i razvoj pogonskog sistema "magnetized-beam plasma (mag-beam)". Označen kao deo Nasinog "Advanced Concepts" proučavanja, sistem bi uključivao satelit baziran u svemiru koji bi ispalio mlaz magnetiziranih jona u letelicu opremljenu magnetskim jedrima. Istraživači misle da bi mogli pokrenuti letelicu dovoljnom brzinom da bi ona mogla stići do Marsa i vratiti se u roku od 90 dana, pod uslovom da se druga stanica nalazi na Marsu koja bi usporila letelicu.

SATURNOVA MAGNETOSFERA
Istraživači iz Los Alamos laboratorije su počeli proučavanje rezultata koje je poslao "Cassini Plasma Spectometer (CAPS)", instrument na Cassini letelici koji je dizajniran za merenje svemirskog okruženja oko Saturna. Tokom prvog prelaska preko prstenova, instrument je otkrio plazmu niske energije koja je izgleda uhvaćena u zamku linija magnetnog polja između Saturnovih prstenova A i B (Cassini division). Letelica Cassini će načiniti još 70 orbita oko Saturna, tako da će tim imati dovoljno mogućnosti za nova otkrića.

EKSPEDICIJA 10
Deseta posada Internacionalne Svemirske Stanica je poletela 14-og oktobra na Soyuz raketi iz Ruskog Baikonur kosmodroma. Komandir i Nasin naučnik Leroy Chiao i inžinjer leta Salizhan Shapirov će provesti šest meseci na stanici. Ruski test kosmonaut Yuri Shargin je takođe odleteo sa njima ali će se on vratiti sa starom ISS posadom. Tokom spajanja Soyuz letelice sa Svemirskom stanicom došlo je do incidenta usled koga je Saripov bio prinuđen da isključi autopilot i sam, ručnim kontrolama približi letelicu doku. Ruski kontrolori još nisu sigurni zašto je brzina Soyuza bila veća od planirane tokom prilbližavanja Stanici pod kontrolom automatskog sistema za pristajanje na dok. Problem je uključio alarm u Soyuz modulu nakon koga su Ruski kontrolori leta naredili Saripovu da pruzme ručnu kontrolu. Sapirov koji je leteo na šatlu 1998. godine i koji je bio na Ruskoj stanici "Mir", je dokazao svoju pilotsku veštinu, besprekorno pristavši na dok ISS.

NOVO JATO
Taman kada su astronomi pomislili da su pronašli i zadnji "fosil" naše galaksije otkrili su novi i to u našem komsiluku. U pitanju je jedno globularno jato, a otkrili su ga u prašini Mlačnog Puta infracrveni teleskop Spitzer i infracrvena laboratorija Univerziteta u američkoj državi Vajoming. Jato sadrži oko 300.000 zvezda od kojih su većina starije i masivnije od našeg Sunca. Nalazi se na udaljenosti od 9.000 svetlosnih godina u sazvežđu Orao i nama je najbliže jato. Globularna jata su inače prastari objekti koji potiču još od rođenja naše galaksije pre 13 milijardi godina. Astronomi ih koriste za proučavanje starosti i formiranja naše galaksije. Do sada je otkriveno 150 ovakvih jata.